• HR21000, Split, Kralja Zvonimira 14/3

Članstvo

Širenjem afirmacije rotarijanske ideje rastao je interes za članstvo u klubu. No ljudi su ipak prethodno rado postavljali detaljnija pitanja o smislu članstva u Rotary klubu. Naši odgovori bazirali su se najviše na vlastitim iskustvima, a na tragu onih dvadeset odgovora koje je davno pripremio RI u skladu s očekivanim pitanjima o razlozima za članstvo:  prijateljstvo, poslovni razvoj, rast i razvoj osobnosti, razvoj sposobnosti vođenja, građanin u društvu, dalja izobrazba, zabava, vještina govorništva u javnosti, kozmopolitet, podrška pri putovanjima, razgovori, razvoj društvenih vještina, obiteljski programi, radne sposobnosti, razvoj moralnih načela, kulturna svijest, prestiž, lijepi ljudi, ne postoji službena vjeroispovijest i prigoda za služenje. U klubu smo se vodili i mišlju iz „Strategije obrazovanja novih članova – Strategies for new member education“ koja ističe: „Želimo li Rotary održati živim i u sljedećem stoljeću, moramo konstantno regrutirati i unaprijeđivati nove Rotarijance koji u sebi utjelovljuju potencijal služenja i visoke standarde etičnosti….“

 Pri izboru novih članova uvijek smo nastojali voditi računa o zvanjima i zanimanjima, kako bi profesionalna struktura kluba bila što bogatija. Da bi netko postao članom našeg kluba trebalo je poštivati „Odluku o proceduralnosti biranja novih članova“ koju smo donijeli gotovo na samom početku rada kluba 11.11.1996. godine: „Svaki aktivni član Rotary Cluba Split koji namjerava predložiti kandidata za članstvo Rotary Cluba, trebao bi kao njegov budući mentor slijediti ove upute o proceduralnosti pri izboru novih članova. Budući mentor (predlagač kandidata) dužan je dostaviti predsjedništvu ili predsjedniku kluba osobno obrazac…“ Bio je to „Osobni list kandidata za članstvo Rotary Cluba Split“, s određenim podacima i životopisom. Na prijedlog Službe kluba 20.01.2003. godine u Poslovniku kluba usvojene su i određene izmjene i dopune prijema novih članova. Zanimljivo je kako su oduvijek liječnici bili brojniji od svih ostalih, a najmanje zastupljeni u pravilu su ljudi iz područja kulture. Na neki način očekivano, ali i vrijedno podrobnije sociološke analize.

 Neki su prijatelji odustali od članstva u našem klubu i svoje rotarijanstvo prenijeli tamo gdje ih je život preselio, a neki su jednako tako zbog životnih okolnosti odustali od rotarijanskog klupskog angažmana. No i jedni i drugi ostavili su u nama, onim što smo zajedno proživjeli i ostvarili, više ili manje dubok trag. Jedni s nama od samog početka, a drugi neko vrijeme kasnije. Napustivši naš klub većina njih ipak nisu izašli iz naših privatnih života, a mnogi čak i klupskog. Zato s veseljem pamtimo Matka Biljka, Jakšu Biskupovića, Antu Bobana, Marina Bosotinu, Željka Brodarića Yappu, Juroslava Buljubašića, Mladena Careva, Miću Gamulina, Zlatka Galla, Branka Grčića, Zvonka Gržetića, Kažimira Hrastu, Tonča Huljića, Željka Jerkova, Dragana Lazukića, Ivu Lipanovića, Stjepana Luetića, Juricu Marina, Ivicu Martinića, Josipa Matulovića, Roberta Plejića, Vladimira Resnera, Darka Stipaničeva, Zlatana Stipišića Gibonnia, Milana Štrljića, Ilu Viskića… I danas prepričavamo anegdote proživljene s njima, koje su obogatile naš spomenar. Na mlađima je da ga nastave  bogatiti dodajući svoje priče, ali za ono što su proživjeli stariji članovi ipak ostaju zauvijek prikraćeni.

Kako se klubu broje godine od osnivanja nadalje, tako se i članovima kluba godine nižu prema većim brojevima. Dobna struktura članova kluba je vrlo važna, jer o njoj ovisi i vitalnost kluba. Zato je na vrijeme usvojeno kako novi članovi ne bi trebali biti stariji od 45 godina, pa nam prosjek godina nije otišao previsoko. Zahvaljujući tome klub je danas jednako mlad kao i nekad, ne samo pun energije i entuzijazma, već i novih ideja koje idu ukorak s vremenom kojeg živimo.

  Počasni članovi

U klubu postoje i počasni članovi, koji su taj status stekli suglasnošću svih stalnih članova kluba. Njihova specifična karizma dodatno gradi ugled kluba u društvu. Sveučilišni profesor matematike Ante Vuković bio je naš prvi predsjednik i to u vrijeme kad je sjeme rotarijanstva tek počelo klijati u Splitu. Gospodarstvenik Miće Gattin je bio naša živa poveznica s vremenom osnivanjem prvog Rotary Cluba u Splitu početkom tridesetih godina, a njegovu odanost rotarijanskoj ideji svjedočili smo neko vrijeme i u nanovo osnovanom klubu. Prof. dr. sc. Kruno Prijatelj, povjesničar umjetnosti i akademik obogatio je naša druženja širinom svoga znanja i doprinosom u susretima s našim talijanskim rotarijanskim prijateljima. Njegovo članstvo u prvom splitskom Lions Clubu nije bilo prepreka za gotovo redovito prisustvovanje našim sastancima. Matko Trebotić, umjetnik slojevitog likovnog izražavanja, bio je dugo vremena naš redoviti član, ali njegov humanitarni doprinos djelovanju kluba izdigao ga je do razine počasti. Prof. dr. sc. Jakša Miličić, nekadašnji vrlo uspješni gradonačelnik Splita, svojim neugasivim entuzijazmom pokazuje koliko nam danas nedostaje takav profil ljudi. Prof. dr. sc. Miroslav Radman, akademik svjetskog glasa nije samo naša referenca, već i važan sudionik mnogih naših društvenih angažmana. U Splitu je stvorio Mediteranski institut – MedILS i u njemu okupio dobar dio svjetske znanstvene istraživačke misli. I Zvonko Barić, jedan od onih članova koji su osnivali naš klub, zaslužio je počasno članstvu u klubu svojom predanošću u ono vrijeme važnoj afirmaciji Kluba u političkim krugovima i na međunarodnom planu.